Saobraćajno preduzeće “LASTA” a.d.
11050 Beograd, Autoput Beograd – Niš 4, Republika Srbija
Tel. +381 11 2882-760, 2882-740, 2882-741
Fax. +381 11 2892-392, 2895-645

Počeci Laste vezani su za posleratni period. Najstarije transportno preduzeće u Srbiji nastalo je prvobitno Uredbom o Direkciji za transport (DETRANS) pri Predsedništvu narodne vlade Srbije 1945. godine.1946. godine, kao komercijalno preduzeće sa delom imovine Direkcije, počinje da radi Opšte transportno preduzeće Srbije ili OTRANS.
Vlada Narodne Republike Srbije u februaru 1947. osniva državno preduzeće republičkog značaja za autobuski saobraćaj koje nosi naziv Autobusko preduzeće Srbije Lasta.
Lasta počinje s radom 1. aprila i taj dan se slavi kao dan firme. U Lasti je zaposleno 80 radnika, a prva autobuska stanica nalazila se pored crkve Svetog Marka u Beogradu. Vozni park čine uglavnom trofejni ratni autobusi i kamioni, među kojima se posebno izdvaja autobus marke mercedes u kojem je za vreme Drugog svetskog rata bio smešten Romelov operativni štab na severu Afrike.
Pedesete…
Početkom 1950. godine, donošenjem Zakona o decentralizaciji, autobuske stanice i vozila ustupaju se gradovima u kojima se nalaze.Lasta postaje Autobusko preduzeće Oblasnog narodnog odbora Beograd, sa radnicima, vozilima i objektima koji su se zatekli u Beogradu. Na temeljima Lastinih filijala širom Srbije niču lokalna saobraćajna preduzeća.
1951. godine ostvareni su izvanredni poslovni rezultati, zahvaljujući kojima je proširen vozni park.
1954. godine Lasta se nalazi na 5 lokacija u Beogradu. Raspolaže sa 24 autobusa i 12 kamiona i među prvima obavlja dugolinijski prevoz robe, na relaciji Beograd-Zagreb-Rijeka.
1955. godine Preduzeće za javni saobraćaj Srem pripojeno je Lasti nakon proširenja beogradske opštine.
1956. godine otvaraju se nove linije u zemlji, kupuje se 10 FAP-ovih i 20 uvoznih autobusa i otvaraju se predstavništva u Subotici i Zrenjaninu.
1957. godine Lasta broji 510 radnika, 75 autobusa i 40 kamiona i održava 72 polaska dnevno na 49 linija. Te godine Lasta je prevezla oko 2 miliona putnika.
Turistički biro Beograda pripojen je Lasti 1959. godine, čime se delatnost preduzeća proširuje i na turističke usluge.
Šezdesete…
1961. godine Lasta ima 800 radnika, 83 autobusa i 44 kamiona. Osnivaju se tri samostalna pogona: za putnički saobraćaj, za teretni saobraćaj i samostalni pogon Turist biro.
Od 1964. godine Lasta je registrovana i za međunarodni transport robe i putnika, kao i za turističke poslove sa inostranstvom.
Od decembra 1966. godine Lasta se specijalizuje za prevoz putnika, prestaje da se bavi prevozom robe i gasi Pogon za teretni saobraćaj. Otvaraju se poslovnice u Nišu, Aleksincu, Ćupriji i Svetozarevu, sagrađena je autobuska stanica u Zrenjaninu.
1967. godine Lasti se pripaja Autotransportni pogon Rudarskog basena Kolubara, sa 83 radnika, 24 autobusa i 10 kamiona.
Sedamdesete…
Avgusta 1970. godine u sastav Laste ulaze samostalna radna jedinica kragujevačkog Autosaobraćaja iz Mladenovca i ugostiteljsko preduzeće Napredak iz Lazarevca sa hotelom i nekoliko restorana.
30 jula. 1971. godine otvara se Autocentar u Beogradu. Autosaobraćajno preduzeće Zvezda iz Stare Pazove takođe postaje deo Laste.
1972. godine Lasta integriše Saobraćajno preduzeće Napredak iz Inđije.
1973. godine završeni su autocentri u Mladenovcu, Lazarevcu i Staroj Pazovi, kao i Autobuska stanica u Mladenovcu. U skladu sa Ustavnim amandmanima, devet radnih jedinica postaju OOUR-i.
1976. godine dolazi do velike integracije sa Autobuskim preduzećem Bor, u čijem sastavu se nalaze OOUR-i u Boru, Zaječaru i Negotinu. Otvorena je i nova Autobuska stanica u Obrenovcu.
1977. godine otvorena je nova Autobuska stanica sa 18 perona, u Železničkoj ulici u Beogradu. U Beogradu je otvoren i Elektronski računski centar, prvi u saobraćajnom preduzeću u zemlji.
1978. godine Lasti se pridružuju OOUR čačanskog Autoprevoza u Smederevu, Velmortrans iz Ćuprije, 15. oktobar iz Požarevca i Autosaobraćaj iz Kragujevca. U oktobru su otvorene Autobuska stanica i Autocentar u Inđiji.
Osamdesete…
1980. godine otvorena je autobuska stanica sa 6 perona u Barajevu, kao i autobuska stanica sa 13 perona u Staroj Pazovi.
1982. godine otvoren je autocentar u Zaječaru, integrisan je Centroturistov OOUR Agencijski poslovi sa 25 radnika i 18 autobusa. U Smederevu počinje šira primena ugovorenog prevoza radnika velikih preduzeća.
Od 1983. godine šesnaesti OOUR Laste postaje Radna organizacija za protektiranje guma JU Bandag iz Smederevske Palanke.
1984. godine Lasta je zvanični prevoznik sportista na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, sa 60 autobusa i 120 vozača. Otvorena je međunarodna linija Beograd-Cirih.
1985. godine počinje primena Jedinstvenog tarfinog sistema na teritoriji grada Beograda.
1986. godine počinje sa radom linija Kladovo-Beč.
1987. otvorena je linija Kladovo-Kopenhagen i završena je autobaza u Sopotu.
Sredinom 1988. godine otvorena je autobaza u Barajevu, a krajem godine i terminus Banovo brdo.
1989. godine otvoren je novi autocentar u Obrenovcu. 151 Lastin autobus vozi ka Gazimestanu povodom 600 godina od Kosovske bitke.
Devedesete…
1990. godine dolazi do reorganizacije Laste u jedinstveno društveno preduzeće i iz sastava Laste izdvajaju OOUR-i u Lazarevcu, Boru, Zaječaru i Negotinu. Otvorena je nova Autobuska stanica u Smederevskoj Palanci, kao i Autocentar u Mladenovcu.
1991. godina predstavlja početak teškog perioda u društvu, pa tako i u Lasti.
1992. godine počinje izgradnja novog autocentra u Smederevu. Zbog ratne situacije obustavljene su linije ka Republici Srpskoj. Nedostatak goriva, rezervnih delova i guma ugrožava normalan rad preduzeća.
1993. godine hiperinflacija dovodi u pitanje opstanak prigradskog saobraćaja i Jedinstvenog tarifnog sistema. Međunarodni saobraćaj se održava samo uz presedanje na granici. Preopterećena vozila ubrzano propadaju, a vozni park se osetno smanjuje.
1994. godine intenzivira se saobraćaj prema Republici Srpskoj.
1995. godine Ljubovija-prevoz postaje radna jedinica u okviru Laste.
1996. godine dolazi do ukidanja sankcija Ujedinjenih nacija, što omogućava povratak Laste na evropsku scenu. Pristižu i novi autobusi.
1997. godine, Lasta postaje članica Eurolines – sistema međunarodnog autobuskog saobraćaja. Novi milenijum donosi nove promene i Lasta ponovo osvaja poziciju vodećeg autobuskog prevoznika u zemlji i regionu.